2024 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-12-16 08:31
Svatko je vidio kako mu svježe napravljeni sendvič izmiče iz ruku i pada (naravno) s maslacem dolje. Možda ste kratko oklijevali hoćete li je uzeti ili baciti, ali onda 5 sekundi smislite pravu stvar i na kraju pojedete ukusnu krišku.
Čini se da pravilo od 5 sekundi vrijedi u cijelom svijetu. Međutim, razni znanstveni krugovi upozoravaju da svaku hranu koja je došla u dodir s podom treba baciti jer postoji opasnost da se barem zarazi bakterijom Escherichia coli.
Ali jesu li u pravu? Prema mnogim stručnjacima, jesti hranu s poda kulinarska je inačica ruskog ruleta, ali ima i onih koji brane tezu da nas ti postupci čine zdravijima jer jačaju naš imunitet.
Braniteljica prve teze je dr. Lisa Ackerley s Kraljevskog instituta znanosti u Londonu. Kaže da potencijalno smrtonosne bakterije mogu brzo kolonizirati hranu koja padne na pod. Tihe ubojice, kako ona naziva mikroorganizme, mogu se umnožiti na nekoliko milijuna u samo sedam sati.
Tri najopasnije zarazne bakterije koje vrebaju na podovima su Escherichia coli, Staphylococcus aureus i Salmonella. Prva uzrokuje infekcije mokraćnog sustava, druga - infekcije kože, a treća - grčeve u želucu i proljev.
U drugoj krajnosti je Anthony Hilton, profesor mikrobiologije sa Sveučilišta Ashton u Birminghamu. Kaže da se više od 87 posto ljudi drži pravila 5 sekundi. Međutim, to ne dovodi do masovnih epidemija u Europi. Prema njegovim riječima, potpuno je sigurno uzimati hranu s poda, sve dok, naravno, dovoljno brzo reagirate.
Imam tri odrasla dječaka koji su doslovno jeli sendviče koji su u ranim godinama padali na pod. Znam da je moj dom čist. Rizik od prijenosa infekcije na palu hranu je minimalan, rekao je Hilton.
Njegova su istraživanja pokazala da se bakterije ne mogu odmah prenijeti na hranu koja je pala na pod. To traje najmanje 20 sekundi. Međutim, profesor preporučuje poštivanje pravila 5 sekundi. Uvjerava vas da čak i ako hrana padne na pod, ako je održavate čistom, ne prijeti vam zaraza.
Karen Amato sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu ide još dalje. Ona vjeruje da će jedenje hrane koja je pala na pod dovesti do usvajanja vrste prijateljskih mikroba koji će pomoći tijelu da izgradi obranu od infekcija.
Mikrobi koji žive u nama čak su i veći od ljudskih stanica. Novo istraživanje čak je pokazalo kako prijateljske bakterije mogu održavati naše zdravlje na iznenađujuće različite načine, čak pomažući u prevenciji dijabetesa i kožnih infekcija i štiteći nas od razvoja alergija poput astme, psorijaze i ekcema.
Preporučeni:
Zašto Je Korisno Jesti Pire Krumpir?
Teško da je itko razmišljao o blagodatima takvog jela poput pire krumpira - hranjivog, jednostavnog za pripremu, poznatog i voljenog od djetinjstva. I danas, unatoč činjenici da tijekom cijele godine imamo pristup mnogim vrstama povrća od kojih možemo pripremati jela i ukusne priloge, pire krompir ostaje klasik.
Crno Voće - Koje Je Korisno, A Koje Opasno Jesti?
Crno voće su zanimljiv prijedlog iz prirode. Daju specifičnu boju i ugodan okus, ali nije uvijek moguće utvrditi koja vrsta voća raste među zelenilom stabla ili grma, a to otežava utvrđivanje kvaliteta ploda. Crno voće može biti vrlo sočno, ali nije svako voće crne boje jestivo.
Korisno Korijenje Koje Trebamo Jesti
Priroda je čovjeku dala sve što mu treba, u svom prirodnom obliku. Voće, orašasti plodovi, povrće - svi proizvodi bogati vitaminima i hranjivim sastojcima, svugdje su oko nas. Međutim, postoji skupina zdrave hrane koja nam često nedostaje potpuno nezasluženo.
Grožđe Može Biti Opasno! Pogledajte Zašto Biste Trebali Biti Oprezni S Tim
Ove sočne bobice jedna su od najukusnijih, zasitnih i najlakših grickalica koju ćete ikad pronaći. Nesumnjivo, grožđe ima brojne zdravstvene koristi za naše tijelo, ali postoji i tamna strana na koju malo tko sumnja. Alergija na grožđe je rijetko stanje, ali je najozbiljniji problem koji ovo voće može prouzročiti.
Što Može, A što Ne Može Biti Na Stolu Za Novu Godinu
Nova godina jedan je od najvećih praznika, koji se svečano slavi u svakom domu. Donedavno je njezino dočekivanje uglavnom bilo povezano s razmjenom darova, no sada se to u većini obitelji radi na Božić. Ono što se, međutim, nije promijenilo, bez obzira na protekla desetljeća i promjenu samog društva, je novogodišnji stol.
